Kako dezinformacije utiču na vakcinaciju

 Kako dezinformacije utiču na vakcinaciju

Slavujević

Od pojave virusa korona i bolesti koju izaziva Covid-19, mediji i posebno društvene mreže preplavljene su dezinformacijama. Svjetska zdravstvena organizacija odavno upozorava na opasnost “infodemije” jer pod uticajem raznih neprovjerenih informacija ljudi ne mogu racionalno donositi odluke o svom zdravlju. Posebno, sada, kada se očekuje početak vakcinacije i kada je antivakcinalni pokret u punom zamahu.

Na Fejsbuku je aktivna čitava mreža dezinformatora sa našeg govornog područja koja na dnevnom nivou “isporuči” desetine dezinformacija o pandemiji, navodnoj štetnosti vakcina, maskama i slično. Broj pregleda je zabrinjavajuće visok. Kreće se od nekoliko hiljada pa čak i do višemilionskih cifara. Darvin Murić, glavni urednik portala Raskrinkavanje.me kaže da to pokazuje koliko se brzo šire dezinformacije i ukazuje na opasnost jer se u takvim objavama nerijetko predlažu alternativne metode liječenja bolesti.

Dezinformacije rijetko kreću iz Crne Gore. Najčešće se uvoze iz regiona: Srbije, Bosne i Hercegovine, nekada i iz Hrvatske. Ono što predstavlja problem, kada je u pitanju Crna Gora, kaže Murić, jeste “kopi-pejst” novinarstvo kakvo imamo u današnjim onlajn medijima, gdje se, informacije za koje novinari i administratori portala procijene da će se dopasti publici, prenose bez ikakve provjere tačnosti. „Tim Raskrinkavanja je samo u prvih nedjelju dana decembra raskrinkao desetak lažnih objava o vakcinama, poput “standardnih” da će nas vakcinama zapravo čipovati, preko tvrdnji da će vakcina sadržati ćelije abortiranih fetusa, da je EU odbila da odobri vakcinu iako se o tome nije ni izjasnila, pa do videa u kojem se prikazuje izum vezan za vještačku oplodnju a za koji se tvrdi da je nanobot koji će biti u vakcini“, kaže on.

U top 10 teorija zavjere spada i teza da je SARS CoV 2 rezultat GMO, kao I da COVID 19 ne postoji I da su to sve smislile velike farmaceutske kuće; da konzumiranje alkohola i izbjeljivača uništava virus i da je novi respiratorni patogen rezultat biološkog inžinjeringa I biološko oružje stvoreno u laboratoriji.

Od početka infodemije, Svjetska zdravstvena organizacija je inicirala saradnju sa tehnološkim kompanijama kako bi se našao modalitet da se građani usmjere na kredibilne izvore informacija. Izmedju ostalog, SZO je pokrenula globalnu platformu “Google SOS alert” kako bi njihove informacije bile na samom početku svake pretrage na temu vezane za COVID 19.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović podsjeća da su pokrenuli “Verified Campaign” sa sistemom Ujedinjenih nacija da bi “izašli na kraj’ sa poluinformacijama I promovisali preporuke utemeljene na naučnim dokazima I činjenicama I primjerima koji ističu ljudsku humanost. SZO pruža I direktnu podršku zemljama u borbi protiv infodemije kroz razlicite platforme kao sto je Health Buddychatbot , kako bi se pratile glasine I pružali odgovori I pojašnjenja na najčešća pitanja. Razvijen je instrument za praćenje ponašanja kao brz, fleksibilan i troškovno isplativ način da se prati znanje, percepcije, ponašanja i povjerenje.

Vakcina kao nasušna potreba

Crna Gora broji desetine hiljada zaraženih korona virusom a na stotine preminulih. Jedini spas vidi, kao i ostale zemlje svijeta, u nabavci kvalitetne vakcine koja bi obezbijedila kolektivni imunitet stanovništva.

Crna Gora se opredjelila za nabavku vakcine preko COVAX incijative pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije. To znači da možemo dobiti vakcinu od različitih proizvođača u zavisnosti od toga koje prve ispune zahtjeve bezbjednosti i dobiju dozvolu za primjenu.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje dr Milko Joksimović kaže da koja god od vakcina da se pojavi kod nas, biće u skladu na najvećim standardima bezbjednosti prije nego počne vakcinacija naših građana.

Vakcine su, kaže dr Joksimović, civilizacijsko dostignuće koje su promjenile izgled čovječanstva, omogućile bezbrižan i dug život milionima ljudi decenijama unazad.

Međutim, od početka postoje i određeni otpori vakcinaciji uglavnom kroz antivakcinalne grupe. To su ljudi koji dijeljenjem i isticanjem neistinitih, poluistinitih i prije svega nenaučno zasnovanih informacija, osporavaju djelotvornost i bezbjednost vakcina.

Iako su antivakcinalni pokret i antivakcinalne poruke uvijek bile problem, nadležne brine sve veći uticaj dezinformacija na ljude da prime vakcinu protiv korona virusa.

Tako je studija Univerziteta Džon Hopkins pokazala da je u 67 zemalja smanjen broj građana koji bi primili vakcinu od juna do oktobra ove godine. U četvrtini zemalja oko 50 odsto gradjana bi se vakcinisalo. U Japanu je za samo par mjeseci podrška vakcinaciji opala sa 70 na 50 odsto, a u Francuskoj sa 51 na 38 odsto.

Istraživanje agencije Ipsos realizovano uz podršku UNICEF-a i Britanske ambasade u Podgorici sredinom oktobra pokazalo je da bi se u Crnoj Gori 38 odsto građana vakcinisalo protiv korona virusa a čak 47 procenata je bilo protiv. Istraživanje je uradjeno sredinom oktobra.

Koliko su dezinformacije i teorije zavjere opasne pokazuje i istraživanje koje su zajedno radili Atlantski savjet i Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi. Istraživanje je sprovedeno sredinom oktobra u šest zemalja Zapadnog Balkana i pokazalo je da više od tri četvrtine odnosno 77,1% ispitanika veruje donekle ili mnogo u neku od teorija zavere u vezi sa COVID-19.

Međutim, najviše zabrinjava rezultat da postoji „direktna veza između podrške teorijama zavjere i skepticizma prema vakcinaciji“. To utiče na politiku javnog zdravlja I podriva povjerenje u državu. Građani sve manje vjeruju institucijama.

Psihološkinja Ljupka Kovačević kaže da je zavodljivost i ubjedljivost teorija zavjere u tome što one manipulišu izvjesnim znanjima i što im ljudi, koji su izgubili povjerenje u zdravstveni sistem, vjeruju i šire ih smatrajući da na taj način doprinose zajednici i „štite čovječanstvo od propasti“. Danas ljudi dobro znaju kako funkcioniše kompjuter i društvene mreže a vrlo malo kako utiču na njihovo mentalno funkcionisanje i realan život. Kovačević tvrdi da u medicinskom obrazovanju, koje je teško i zahtijevno, ima malo mjesta za znanja iz psihologije i samoosvješćivanja što je u prethodnom perodu svjedočila krizna situacija u kojoj se uticaj na ljude želio postići zastrašivanjima i omalovažavanjem.

Važan je kontekst u kojem se plasira dezinformacija. Najbolje se prima tamo gdje postoji nedovoljno znanje, neosviješćenost, nesigurnost i neposredna životna ugroženost, smatraju psiholozi. U Crnoj Gori smo, kaže Kovačević, „bogati„ svim navedenim. Dodatno, nauka je dugo tvrdila da zna malo o nastanku i djelovanju Covida 19 što je stvorilo odlične uslove za prihvatanje dezinformacija.

Psiholozo upozoravaju i da informacija koja nosi senzacionalnost je najprivlačnija i nije uopšte bitno koliko je ona istinita jer zadovoljava trenutnu potrebu za pažnjom i odgovorom.

Zato je sada, ukazuju naši sagovornici, ključno gradjane edukovati i ukazati im da vakcine ne predstavljaju opasnost.“Jasno je da donošenje ispravnih odluka da sačuvamo zdravlje i živote predstavlja veliki izazov u okolnostima brojnih I fragmentiranih informacija. To je posebno zabrinjavajuće u trenutku kada se očekuje inteziviranje procesa nabavke i distribuiranja COVID 19 vakcine, kao I samog pocetka vakcinacije”, kaže šefica SZO u Crnoj Gori Mina Brajović.

No, na društvenim mrežama mogu se pročitati izjave ljekara koji govore protiv vakcinacije. Dr Joksimović iz IJZCG zato poručuje da zdravstveni radnici imaju posebnu odgovornost da zastupaju i promovišu naučna dostignuća iz oblasti medicine na svakom mjestu i u svakoj prilici, uključujući i komunikaciju preko društvenih mreža.

Darvin Murić iz Raskrinkavanje.me kaže da je edukacija neophodna što prije i da tome treba da se posvete zdravstveni radnici.

U tom smislu, potrebna je i kada je u pitanju medijska pismenost, jer je neophodno da građani znaju da naprave razliku između suludih tvrdnji sa kakvima se srećemo od istinitih objava.

autor: Svetlana Vlahović

Ovaj članak je dio projekata “Mediji za građane-građani za medije” I “Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“, koje Institut za medije sprovodi uz podršku Evropske unije I Britanske ambasade u Podgorici. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.

Portal Mojkovac

Pročitajte još